Europske dionice su na rekordno visokim razinama. Snažni rezultati su dosad nadmašili rizike.

Europski rekord

STOXX 600 je završio prvi tjedan kolovoza na rekordnih 662,89 bodova (stanje od 7. kolovoza 2026.), čime je zabilježio četvrti uzastopni tjedan dobitaka. Ovaj uspjeh nije potaknuo samo STOXX 600, već i većinu europskih indeksa, osobito financijskim rezultatima velikih tvrtki, koji su se pokazali glavnim pokretačem rasta. Prema podacima LSEG-a, očekuje se da će tvrtke u indeksu povećati svoju dobit u drugom tromjesečju za više od 22 %, što bi predstavljalo najbrži rast od kraja 2022. [1] Zanimljivo je da su procjene iz svibnja ukazivale na rast od samo oko 12 %. Ekonomski podaci s druge strane Atlantika također su bili pozitivni za Europu. Američko tržište rada blago se oslabilo, smanjujući zabrinutost da će središnja banka zaoštriti svoju monetarnu politiku. Unatoč pozitivnim kretanjima, indeks STOXX 600 kasnije se blago povukao s vrhunca, pao je za 0,25 %, ali je ostao blizu rekordnih razina. Na dan 12. kolovoza 2026. iznosio je 660,42 boda. U protekloj godini indeks je porastao za više od 20 %, dok je s petogodišnjeg gledišta rast iznosio gotovo 39 %.*

Izvor: Google Finance*

Tehnologija i AI kao glavni pokretač

Tvrtke iz tehnološkog sektora, koje su bile među najbolje plasiranim dijelovima indeksa, najviše su doprinijele povijesno visokim razinama. CNBC je istaknuo da je pet najbolje plasiranih europskih dionica ove godine povezano sa sektorom poluvodiča. Među njima su Soitec, AT&S, Technoprobe, Aixtron i francusko-talijanska tvrtka ST Microelectronics. Njihov rast pokazuje nam da masovna ulaganja u umjetnu inteligenciju više nisu domena samo SAD-a, pri čemu ulagači posebno cijene velik broj narudžbi i, zahvaljujući niskoj ponudi i velikoj potražnji, potencijalne buduće pozitivne rezultate. Međutim, neke su tvrtke ovdje također naišle na zid i pale s vrhunca nakon naglog rasta. Takvi nam događaji pokazuju da su, unatoč važnosti tehnološkog sektora, očekivanja također vrlo visoka.

Rast se ne temelji samo na tehnologiji

Snažnost europskih dionica nije se temeljila isključivo na tehnologiji, a banke, energetske tvrtke i zdravstveni sektor također su ostvarili snažne rezultate. Prema CNBC-u, bankarski sektor imao je koristi od otporne ekonomije, i dalje snažnih kamatnih marži i povećane aktivnosti na financijskim tržištima. Energetske tvrtke, s druge strane, imale su koristi od viših cijena nafte i plina, koje su povezane s napetostima na Bliskom istoku. Sektor zdravstva podržali su rezultati pojedinih tvrtki, kao što je danska tvrtka Genmab. Ni građevinarstvo nije zaostajalo, imajući koristi od snažne potražnje za izgradnjom podatkovnih centara. Dobar primjer je proizvođač građevinskih materijala Kingspan. Međutim, sezona objave zarada također pokazuje da dobri rezultati više ne znače automatski rast na burzi. Na primjer, češka obrambena tvrtka CSG, čija je vrijednost na burzi oslabila unatoč prihodima iznad očekivanja, ili njemački osiguravajući odjel Munich Re. Reuters stoga ističe da, iako temeljne brojke ostaju zdrave, više procjene smanjuju toleranciju ulagača na razočaranja.

Rekordi još nisu izbrisali geopolitičke rizike

Iza rekordnih vrijednosti europskih dionica krije se neugodan paradoks. Tržište raste unatoč neizvjesnosti oko opskrbe energijom u vezi s Hormuzskim tjesnacem, kroz koji prolazi samo nekoliko brodova, a desetodnevni prosjek iznosi tek 11 plovila. Iako više cijene roba pomažu energetskim tvrtkama, one predstavljaju izazov za gospodarstvo – od povećanih inflacijskih pritisaka i rastućih troškova do komplikacija s ublažavanjem monetarne politike. Prema analitičarima, energetski sektor ostaje jedan od najvećih kratkoročnih rizika za europske dionice. Za sada ulagači mogu zanemariti geopolitičke napetosti upravo zbog snažnih financijskih rezultata tvrtki.

Kolovoz donio padove

Iz povijesne perspektive zanimljivo je da je europsko tržište dionica započelo kolovoz 2026. na rekordnim razinama. Ovaj ljetni mjesec ima reputaciju slabijeg razdoblja u Europi, zbog čega se povezuje s takozvanim "avgustovskim prokletstvom". U osnovi nije loš mjesec; radije su to bile godine u kojima su se tijekom tog mjeseca događali izvanredni događaji. Na primjer, indeks EURO STOXX 50 zabilježio je padove od otprilike 9 do 14 % u odgovarajućem mjesecu 1990., 1997. – 1998., 2011. i 2015.*, a razlozi su uključivali financijsku krizu u Rusiji, Aziji i europsku dugu krizu. Još jedan čimbenik može biti slabija likvidnost tijekom sezone praznika, a ako se u isto vrijeme pojavi značajna vijest, kretanja cijena mogu biti izraženija. Ovogodišnji kolovoz je u tom kontekstu zanimljiv upravo zato što su europske dionice već na rekordnim razinama i suočene su s geopolitičkim rizikom, dok su s druge strane ovaj put iza sebe ostavile snažniju sezonu objave zarada. Međutim, do kraja mjeseca preostalo je još nekoliko tjedana, što može donijeti razne događaje.

* Prošli učinak nije jamstvo budućih rezultata.

[1] Izjave o budućim očekivanjima temelje se na pretpostavkama i trenutačnim očekivanjima, koja mogu biti netočna, ili na trenutačnom gospodarskom okruženju, koje se može promijeniti. Takve izjave ne jamče buduće rezultate. One uključuju rizike i druge neizvjesnosti koje je teško predvidjeti. Rezultati se mogu značajno razlikovati od onih izraženih ili podrazumijevanih u bilo kojim izjavama o budućnosti. Ovaj tekst predstavlja marketinšku komunikaciju. Ne predstavlja nikakav oblik investicijskog savjeta ili investicijskog istraživanja, niti ponudu za bilo koju transakciju koja uključuje financijski instrument. Sadržaj teksta ne uzima u obzir pojedinačne okolnosti čitatelja, njihovo iskustvo ili financijsko stanje. Prošli učinak nije jamstvo niti predviđanje budućih rezultata.